Početna strana > Hronika > BBC: Turci podržali ustavne promene
Hronika

BBC: Turci podržali ustavne promene

PDF Štampa El. pošta
ponedeljak, 13. septembar 2010.

Glasači u Turskoj dali su snažnu podršku ustavnim reformama na referendumu koji su mnogi doživeli kao odmeravanje snaga između vlade, koja korene ima u islamu, i njenih sekularnih protivnika.

Nezvanični rezultati govore da je blizu 60 odsto izašlih na glasanje, koje je obeležio visok odziv od 78 odsto, odobrilo promene ustava.

Premijer veoma zadovoljan

"12. septembar ostaće zapamćen u istoriji kao prekretnica u turskoj demokratiji", izjavio je turski premijer Redžep Tajip Erdoan, nakon što je postalo jasno da je 26 ustavnih odredbi koje je stavio na referendumsku probu dobilo zeleno svetlo.

Najvažnija i najkontroverznija promena su veća vladina ovlašćenja u imenovanju članova Ustavnog suda, tela koje čuva sekularni turski ustav.

Promene takođe ograničavaju prava vojske, još jednog bastiona sekularizma.

Kritičari kažu da zemlji sada preti opasnost trajnog uvlačenja religije u politiku.

Referendumu su prethodile ogorčene kampanje dve suprotstavljene strane, Erdoganove vladajuće Stranke pravde i razvoja i opozicionih partija.

BBC-jev dopisnik iz Istanbula kaže da se ustavne promene neće mnogo odraziti na živote običnih Turaka.

Tehničke prepravke

Ovo su bile tehničke prepravke ustava koje će biti od značaja ako građani dođu u sukob s državom. Drugim rečima, taj dokument koji je sačinila vojska, nakon puča 1980. godine, sada postaje bliži evropskim normama, u smislu zaštite individualnih prava.

Mnogi u Turskoj smatraju da ustavna pitanja jesu problem, ali ne i glavni. Glavni problem je čitava kultura u okviru koje policija i sudstvo ne shvataju koncept individualnih i ljudskih prava.

Tu su i ta dva člana ustava koje se tiču visokog sudstva i zbog kojih je veliki broj Turaka uznemiren.

Nije, dakle, posredi revolucionarni korak, kako to tvrdi premijer Erdoan.

Premijer je još jednom dokazao da je u stanju da prikupi dovoljno glasova i da ima političku podršku. Ali dobar deo građana sa zebnjom očekuje šta će Erdoan učiniti nakon ove potvrde politike koju vodi, a uoči izbora naredne godine.

Reagovanje građana

Kako na ishod referenduma reaguju obični građani Turske?

Od dve sagovornice iz te zemlje, sa kojima je razgovarao uoči referenduma, BBC je zatražio reakciju nakon što su saopšteni preliminarni rezultati glasanja.

"To je ogroman korak u demokratizaciji Turske, dobijanju više ljudskih prava i sloboda i uspostavljanju slobodnije države."

"Vrlo sam razočarana rezultatima glasanja. Glasala sam protiv i protiv sam Stranke pravde i razvoja. Sada kada je uspostavila kontrolu nad celom zemljom, stvari će se za nas promeniti. Moji prijatelji i ja sada tražimo način da pobegnemo iz Turske."

Polarizacija društva

Reakcije BBC-jevih sagovornica dobar su primer polarizacije koja je trenutno prisutna u Turskoj, a za takvu stanje odgovornost snosi i sam premijer Erdogan, kaže BBC-jev dopisnik:

Erdogan je vrlo malo vremena proveo u raspravi o ovim amandmanima koji su na brzinu progurani, bez ikakve pripreme, izgleda upravo zato što je imao težak spor sa ljudima iz visokog sudstva.

Cela stvar je vrlo brzo postala predmet sporenja između stranaka, a javnosti je malo objašnjeno zašto su amandmani važni i kakve bi mogle da budu posledice reforme sudstva. To je prepušteno različitim interpretacijama.

Sporne marame

Za one koji prate zbivanja u Turskoj sa strane, jedna od poznatijih kontroverzi je zabrana nošenja muslimanskih marama na univerzitetima. Dopisnik BBC-ja napominje da je to vrlo osetljivo pitanje.

Početkom godine, premijer je vrlo emotivno pričao o tome kako je njegovoj supruzi bilo zabranjeno da poseti prijatelje u jednoj vojnoj bolnici, zato što je odbila da skine maramu.

Malo je verovatno da će Erdoan potegnuti to pitanje, budući da nastoji da osigura treći premijerski mandat. Ako pobedi na izborima i to pitanje bi moglo da se nađe na dnevnom redu.

Problem je širi - Turskoj je očito potrebno ozdravljenje kako bi se uspostavilo veće poverenje između dve prilično suprotstavljene strane - verske - nisu posredi radikalni fundamentalisti, već vrlo konzervativni vernici koji su i Erdoanovo biračko telo - i sekularne strane Turske, koja strahuje da će izgubiti pravo da vodi zapadni stil života na koji je navikla.

(BBC)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner